Kompostiranje je prirodni proces kojim se uz pomoć mikroorganizama biootpad pretvara u kompost, gnojivo - hranu za biljke. Kompostiranje je jedan od najvažnijih prirodnih procesa u službi smanjivanja količine otpada. Naime, prosječan sastav kućnog otpada ukazuje da se čak trećina takvog otpada može reciklirati na ovaj način. Dakle, ako prosječno kućanstvo proizvede 3 kg otpada na dan, 1 kg otpada se može kompostirati, odnosno tijekom godine možemo preraditi više od  300 kg otpada. Na ovaj način biootpad postaje korisna sirovina, a ne problematično „smeće“. Kućno kompostiranje je jedan od ekološki najprihvatljivijih, ako ne i najprihvatljiviji načina smanjivanja količine otpada, čitav proces:  nastank otpada – recikliranje – ponovna upotreba se odvija na jednom mjestu. Na taj način ne troše se energija i resuri za njegov prijevoz, preradu i  primjenu, već se čitav proces obavlja kod kuće.

Što kompostirati? Kompostirati se može sav biljni otpad iz kuhinje, vrta, voćnjaka i travnjaka. Kvalitetan kompost možemo dobiti na način da dobro izmiješamo što više različitog i usitnjenog biljnog materijala. Poželjno bi bilo miješati „zeleni“ sa „smeđim“-  strukturnim  biootpadom. Zeleni bioootpad su: ostaci od voća i povrća, talog kave i čaja, zelena trava i ukrasno bilje dok je strukturni biootpad: suho lišće, slama, piljevina, grančice, karton, papir. Zeleni otpad osigurava kompostu hranjiva dok smeđi poboljšava proces kompostiranja kroz reguliranje vlažnosti i prozračnosti, također bi zbog brzine procesa kompostiranja bilo poželjno da materijal koji se stavlja u komposter bude usitnjen. Ako već kompostirate i imate malo starog, zrelog komposta dobro ga je s vremena na vrijeme dodati sa sviježim ostatcima, odnosno biootpadu kako bi proces razgradnje prije započeo.

KOMPOSTIRATI SMIJEMO: Ostatke  kora voća i povrća, talog kave i čaja, ostaci kruha i peciva, listovi salate, kelja, blitve i sl., otkos trave i živice, lišće, granje, uvelo cvijeće, otpalo voće, ostaci voća i povrća, zemlja iz lončanica za cvijeće, korov, kora i sl., kora drveta, borove iglice, kosa, dlaka, slama, piljevina, papirnate maramice, manje količine ostataka hrane umotanih u kuhinjski papir…Osim toga u kompost možemo umiješati: papirnate kutije za jaja, ljuske od jaja i kamenu prašinu, manje količine pepela ( od drva koje nije tretirano zaštitnim sredstvima, bojama, lakovima i sl. ).

KOMPOSTIRATI NE SMIJEMO: Novinski papir i časopise u boji, plastiku, metal, staklo, lijekove, vrećice iz usisavača za prašinu, papirnate pelene, pepel od ugljena, odjeću i obuću, cigarete, izmet pasa i mačaka, kosti, meso, masnoće, jela od mesa i ribe, osjemenjeni korov, bolesne biljke, lišće oraha, drvo koje je bilo bojano ili lakirano, papirnati  i stakleni otpad, biootpad koji je bio u dodiru s naftom, benzinom, uljanim i zaštitnim bojama, tekući ostaci hrane, mliječni proizvodi, ulja i masti, ambalaža, guma, opasni otpad.

Kako kompostirati? Jedan od najpraktičniji načina kompostiranja je imati u kući jednu kantu do 10ak litara u kojoj svakodnevno skupljamo biotpad te je svakih par dana praznimo, odlažemo biootpad, na mjestu u vrtu ili sl. namijenjenom za kompostiranje. Kompostiranje je iznimno jednostavan proces koji se u prirodi događa i bez naše pomoći. Međutim, u cilju dobivanja što kvalitetnijeg komposta u relativno kratkom vremenskom periodu moramo primjenjivati određene tehnike. Najvažniji za proces kompostiranja je sastav biootpada kojega namjeravamo kompostirati. Za optimalan proces kompostiranja udio zelenog u odnosu na strukturni biootpad bi trebao biti 2:1. Osim sastav biootpada, iznimno je važno održavanje optimalne vlažnost i prisustva kisika u kompostnoj hrpi kako bi proces razgradnje mogao normalno funkcionirat, odnosno cilj je stvoriti optimalne uvjete za razvoj korisnih mikroorganizama koji će preraditi organski otpad. U tijeku procesa kompostiranja poželjno bi bilo hrpu povremeno promješati, otprilike jednom mjesečno, kako bi mikroorganizmi „udahli svježeg zraka“, zatim održavati optimalnu vlažnost  -  poput iscjeđene spužve, odnosno zalijevati kompostnu hrpu s vodom ako je kompost suh ili dodati strukturnog materijala (suho lišće, piljevina i sl.) i hrpu promiješati u slučaju da je vlažnost veća od poželjne. Višak vlage i manjak svježeg zraka u kompostu možemo prepoznati po pojavi neugodnih mirisa. U slučaju da se poštuje navedeno, kompost ne smrdi i već kroz nekoliko mjeseci bi trebali imati gotovog komposta. Gotovi kompost nema intezivnih mirisa, blago miriše na zemlju, mrvičaste je strukture i u njemu se nemogu prepoznati ostatci koji su se dodavali kompostnoj hrpi.

Gdje kompostirati? Danas na tržištu imamo različitih plastičnih kompostera u vijednosti od nekoliko stotina pa do više tisuća kuna. Međutim, uz malo truda možemo i sami izraditi jednostavan objekt od dasaka, žice, cigle i sličnih materijala. Najvažnije je da je dno kompostera propusno za vodu i da komposter nije hermetički zatvoren odnosno da je biootpad u kontaktu sa zrakom. Na priloženim fotografijama imam nekoliko riješenja za izradu kućnog kompostišta. Poželjno bi bilo kompostište smjestiti u vrtu, odnosno na zemljanoj podlozi.

Dobrobiti kompostiranja: Kompostiranjem biootpada smanjujemo količinu otpada koja se odlaže na deponijima i ograničavamo razvoj nepovoljnih i za okoliš opasnih procesa. Procesi koji se odlaganjem biorazgradivog otpada razvijaju na deponijima su: emisije metana i ostalih stakleničkih plinova te onečišćenja procjednim vodama. Kompostiranjem se također utječe i na smanjenje volumena odlagališta. Jedna od najvažnijih prednosti kompostiranja ostvaruje se primjenom komposta u poljoprivredi i vrtlarstvu.  Kompost poboljšava strukturu tla, tlo je rahlije, većeg kapaciteta za vodu i spriječava njegovo isušivanje. Upotrebom komposta smanjujemo potrebu za umjetnim gnojivima koja smanjuju kvalitetu voda i tla te ugrožavaju zdravlje ljudi, biljaka i životinja. Kompostom dajemo zemlji hranjive sastojke koji su potrebni za rast i razvoj biljaka, te održavamo i poboljšavamo plodnost zemlje.

Primjena komposta: Ako uzgajate cvijeće, povrće, voće ili začinsko bilje vlastiti kompost će vam dobro doći da prihranite biljke prilikom sadnje, sjetve ili presađivanja. Kompost primjenjujemo poput ostalih organskih gnojiva, plitkim zaoravanjem u tlo. Primjenom ovako dobivenog komposta ne postoji opasnost od „spaljivanja“ biljaka što može biti slučaj sa stajskim i umjetnim gnojivima. Optimalne količine komposta u primjeni gnojidbe tla kreću se od 3 - 6 kg/m2.